Kratka povijest Šubićevca
Na području zvanom Šubićevac živjelo je pleme ŠUPE. Dva su prezimena Šupe od kojih je jedno doselilo s Konjevrata (oko 1910. godine). Smatra se da je ovo prezime ostatak francuske okupacije na ovim prostorima. Nekada obradiva zemlja, i dan danas se zove «Šupino poljce» (od igrališta prema jugo-istoku) koje je nakon II. Svjetskog rata nacionalizirano.
Drugo poznato prezime na Šubićevcu je MIKULANDRA. Oni su doselili 1935. godine iz Bilica. Prezime UKIĆ je doselilo 1930 iz Šepurina…
Vodovodni bazen je prilično star i datira iz 1878. godine.
Iznad zgrade gimnazije je uvalica zvana «Rupina» u kojoj je nekada bilo i vode gdje bi žene dolazile prati robu. I danas se vide ploče na kojima se prala roba., ali tu je i nekoliko bunkera koji su napravljeni za vrijeme II. svjetskog rata.
Barutni magazin se nalazio na području Jamnjaka, a sagrađen je za vrijeme stare Jugoslavije.
Igralište na Šubićevcu je sagrađeno za vrijeme stare Jugoslavije i zvalo se OSVIT. Bilo je zemljano. Prošireno je 1948. godine, a travu su donosili u velikim plohama s «Metiječenih livada». 1965. godine je dio zgrade električne centrale pretvoren u svlačionice. Igralište je preuređeno i osvijetljeno 1978. godine (prigoda su bile «Mediteranske igre»).
Bunkere po okolnim brdima sagradili su talijani (1941. – 1943.) Kuće su se počele graditi oko «Šupina poljca» prema Jugu 1930. godine. Prva gostionica na Šubićevcu je Jurišićeva.
Tvornicu tekstila je napravio Ante Antić s Prvića, koja je nakon II. svjetskog rata nacionalizirana i radila je 10-tak godina nakon nacionalizacije. Poslije je preorjentirana u Poliplast, nadograđena je 80-tih godina. No, i ona se ugasila. Uz tvornicu tekstila bila je tvornica za proizvodnju užeta i konopa, a držao ju je Marko Ukić. Nakon nacionalizacije Markove tvornice, sam Marko Ulić je pobjegao u Australiju, gdje je i umro 1980. godine.
Školu za defektnu djecu sagradilo je neko vojno poduzeće iz Banja Luke.
Neboderi su sagrađeni u vremenu od 1970. – 1981. godine.