U ime Gospodnje - Amen!

Fra Petar Pletikosa prvi je župnik župe Sv. Ante Padovanskoga Šibenik, Šubićevac. On je doselio u župnu kuću 27. kolovoza 1979. godine. Prije fra Petra u župnoj kući je stanovao fra Stipe Šušnjara, koji je inače bio župnik župa Dubrava i Bilice od 1977 do 1982, a stanovao je na Šubicevcu od svibnja  1978 do kolovoza 1979.

23. listopada 1979. godine izvršno vijeće grada Šibenika , unatoč obećanjima, odbilo je izdavanje dozvole kojom bi se u prostorijama župne kuće mogla otvoriti kapela za službu vjernicima. Treba znati da župna kuća je stavljena na privatno ime (fra Stjepan Božo Vučemilo), jer se inače ne bi dobila dozvola. Zanimljivo je navedeno rješenje jer se u njemu, uz odbijanje otvaranja kapele, savjetuje traženje uvjeta za gradnju crkve.

7. prosinca 1979. godine biskup Josip Arnerić predlaže fra Petru Pletikosi, župniku Šubićevca, otvaranje vrata na prostoriji gdje bi se slavila sveta misa. Sam biskup je tom prilikom obećao da će se zauzeti peticijom kod predsjednika sabora SRH Jure Bilića.

27. prosinca 1979. godine biskup šibenski msgr. Josip Arnerić i župnik Šubićevca fra Petar Pletikosa išli su u općinu. Tema je bila otvor kapele. Obećano im je da će se nešto učiniti nakon Nove Godine.

25. siječnja 1980. godine održao se susret župnika fra Petra i o. biskupa J. Arnerića s Ivanom Lalićem, predsjednikom komisije za odnose s vjerskim zajednicama u SR Hrvatskoj, kao i s predstavnicima uprave grada Šibenika. Tema je bila - otvaranje kapele na Šubićevcu. Tom je prigodom g. Lalić obećao i preporučio lokalnim vlastima rješenje ovo pitanje.

28. veljače 1980. godine predana je molba na katastar radi ubilježbe župne kuće u sudske knjige.

13. ožujka 1980. godine stiglo je rješenje kojim se prizemlje kuće (fra Stjepana Bože Vučemile) može preurediti u kapelu, i to privremeno, dok se ne sagradi crkva.

14. lipnja 1980. godine nalivene su stube od ceste do kapele.

11. kolovoza 1980. godine izdana je dozvola za garaže i terasu.

28. kolovoza 1980. godine izdana je dozvola za kapelu. Prošla je točno godina dana otkako je na ovoj župi fra Petar Pletikosa, koji je uporno "dosađivao" gradskoj upravi oko spomenutih dozvola. OVIM DANOM ŽUPA POČINJE "LEGALNO" DJELOVATI. Župa bez sakralnog prostora ne može se smatrati potpunom jer nema ono bitno za župu, a to je molitveni prostor. Sada ga ima i nastavit će svoj život i razvoj.

7. rujna 1980. godine u kapelici Sv. Ante fra Petar slavi svetu misu s narodom (oko 180 ljudi) u 10 sati zazivom Duha Svetoga. Kapela još nije blagoslovljena, to je ostavljeno za neko drugo vrijeme.

5. listopada 1980. godine prvi put su se u ovoj župi obukli ministranti, kojima je robu darovao Franjevački treći red iz župe Gospe Lurdske iz Zagreba.

9. studenoga 1980. godine blagoslovljena je kapelica. Blagoslovio ju je šibenski biskup Josip Arnerić. Pjevali su bogoslovi (vis MILOVAN). Prisutno je bilo oko 200 ljudi i 20-tak svećenika. Nakon mise i blagoslova bogoslovi su održali polsatni koncert. Ručak su spremale sestre franjevke od Bezgrešne.

30. studenoga 1980. godine nabavljene su orgulje za kapelicu.

17. svibnja 1981. godine u župi je prvi put organizirana "Prva sveta pričest". Za vrijeme mise je bilo i jedno krštenje. Nakon završetka prvopričesnici su se fotografirali, a nakon toga je bila kratka zakuska.

24. svibnja 1981. godine organizirano je prvo hodočašće. Ruta je bila: Skradin, Bribir, Lišane, Knin, Biskupija, Drniš, Gospino svetište Visovac i natrag u Šibenik. Na hodočašće - izlet išlo je 48 osoba.

5. srpnja 1981. godine fra Tomo Goreta je slavio mladu misu u rodnoj župi Kadina Glavica. Fra Tome će 14. veljače 1987.godine postati župnik Šubićevca.

13. prosinca 1981. godine u Šubićevcu su otvorene prve misije. Svečano otvorenje je održao fra Draško Teklić. Toga su dana trebali doći i novaci s Visovca, ali zbog nevremena nisu uspjeli prijeći Krku. Iako je bilo dosta hladno, okupilo se oko 150 osoba. Nakon svete mise fra Marijo Stipić je prikazao film "Sin čovječji". Ostale dane misije je predvodio fra Silvestar Aračić, a jednu večer i fra Vladimir Tadić. Za vrijeme trajanja misija (13. do 20. prosinca) pričestilo se i ispovjedilo mnogo ljudi.

26. ožujka 1982. godine župu Šubićevac pohodio je  generalni vizitator u provinciji Presvetoga Otkupitelja fra Slavko Bulaja koji je obavio vizitaciju župe.

8. lipnja 1982. godine u 20 sati u Šibeniku su održane "Igre bez granica". Pobjeda je pripala Francuzima, drugi su bili Belgijanci, a treći Hrvati (Šibenčani). Sve je snimala i TV što je i prikazivala sutradan na prvom programu Zagrebačke TV.

19. kolovoza 1982. godine dosadašnji župnik fra Petar Pletikosa, nakon tri godine službe na Šubićevcu, premješten je na novu službu za župnika u Zlopolje. Novi župnik je fra Ivan Mirković.

14. veljače 1987. godine fra Tomo Goreta preuzeo je župu Šubićevac od fra Ivana Mirkovića, koji se zbog bolesti povukao. Na primopredaji su bili: biskupov delegat don Ante Skračić i provincijski delegat fra Ivan Buljević.

15. veljače 1987. godine fra Ivan MIrković je održao oproštajnu misu, a novi župnik fra Tomo Goreta se predstavio župljanima.

26. svibnja 1987. godine provincijal provincije Presvetoga Otkupitelja fra Šimun Šipić je obavio vizitaciju župe.

28. svibnja 1987. godine u mjesnoj  zajednici Šubićevac održan je sastanak s temom gradnje nove crkve. Obavijest o ovom sastanku poslana je župniku dva dana prije pa se obavijest nije mogla pročitati na nedjeljnoj misi.

1. ožujka 1988. godine generalni vizitator fra Pijo Pejić je obavio kanonsku vizitaciju župe.

1. - 8. travnja 1989. godine u župi su održane misije koje su predvodili o. biskup Srećko Badurina, fra Nediljko Jukić i fra Blaž Toplak.

18. srpnja 1991. godine župnik fra Tomo je dobio dozvolu za gradnju crkve na Šubićevcu. Istoga je dana dobio i obavijest o premještaju na novu službu u Berlin.

21. kolovoza 1991. godine obavljena je primopredaja župe. Novi župnik je fra Mate Gverić, koji je premješten na Šubićevac iz Kijeva.

16. rujna. 1991. godine započelo je bombardiranje Šibenika. Župnika fra Matu, na povratku iz Splita zaustavila je policija i obavijestila ga da je na snazi uzbuna. Sklonio se u sklonište ispod nove pošte. Nakon pet dana, župnik je na vlastitu odgovornost, krenuo prema Šubićevcu. Bili su to teški dani, zapisao je fra Mate u kronici župe: "Šibenik je tučen po svim zonama. Najviše je stradala tvornica u Ražinama i luka." U ovom naletu Srbo-četnika Šibenčani su se pokazali kao hrabri borci koji brane svoj dom. Šibenik se uspio obraniti od svih napada.

Jugo-vojska je napustila grad, odvezla sve oružje... Iza njih je ostao nered. I dalje je Šibenik bio na udaru topova iz zaleđa.

Škola je počela, ali je bilo čestih prekida. Vjeronauk se u školi počeo održavati tek u prosincu iste godine.

24. prosinca 1991. godine bilo je neizvjesno održavanje božićnog bogoslužja - ponoćka. Ipak, odlučeno je da misa bude u predvečerje Badnjeg dana. Služba Božja je održana u školi. Dobro raspoloženje poremetila su srbo-četnička bombardiranja. Sljedeći dani su obilježeni uzbunama i boravkom u skloništima. Na sv. Ivana počeo je blagoslov obitelji.

8. svibnja 1992. godine u Berlinu je iznenada umro fra Tome Goreta u 40-toj godini života. Pokop je obavljen na gradskom groblju Kvanj u Šibeniku u petak 15. svibnja 1992. godine u 14 sati. Sveta misa zadušnica služena je u crkvi Gospe van Grada istoga dana u 15 sati.

14. lipnja 1992. godine krizma za Šubićevac i Meterize u crkvi Gospe van Grada.

2. ožujka  1993. godine nakon prestanka opće opasnosti oko 21,30 sati, iznenada je grad, a posebno područje Šubićevca napadnuto orkanima. Jedna granata je bila pogubna za obitelj Mile Džaje u ulici Ivana Mažuranića. Granata je probila betonske deke i u stanu ubila oca Ivana, sina Milu i unuka Antu Džaju, a majku Zdenku teško ranila. Ivan je rođen 1913., Mile 1952. a Ante 1980. godine. Ivan je dvadesetak dana prije pobjegao preko Miljevaca iz Promine gdje su mu četnici zaklali brata. Ovo je najteža tragedija u protekle dvije godine   rata. Ante je bio ministrant. Bio je "mali genije".

5. ožujka 1992. godine održan je sprovod tragično stradaloj obitelji Mile Džaje. Sprovod je počeo u 12 sati na groblju Kvanj, a pokop na groblju sv. Jure u Donjem Polju. Za vrijeme održavanja sprovoda na snazi je bila opća opasnost. Bilo je tužno gledati tri kapse: djeda, sina i unuka. Nije bilo osobe koja nije plakala. Sprovod je vodio umirovljeni šibenski biskup Josip Arnerić.

22. ožujka 1993. godine župnik fra Mate našao se nadomak smrti po povratku iz Primoštena. U centru grada eksplodiralo je nekoliko granata, a on se našao u neposrednoj blizini. Tom je prilikom ranjeno 20-tak ljudi, uništeno mnogo automobila i fasada po zgradama.

19. rujna. 1993. godine grad je ponovno zasut granatama. Poginula su trojica ljudi koji su gasili požar na području Jamnjaka.

4. prosinca 1993. godine u pastirski pohod župi stigao je šibenski biskup Srećko Badurina koji je sutradan predvodio nedjeljnu svetu misu.